Navigacija i sadržaj

Vodič za vrste i veličine teretnih plovila za otpremnike


Istražite vrste i veličine teretnih brodova

Većina svjetskog tereta otprema se brodovima u kontejnerima. Brodovi mogu biti različite veličine i dimenzija – što određuju gdje mogu, a gdje ne mogu ploviti. To nije sve: različite vrste brodova namijenjene su posebnim vrstama robe i tereta. Naši stručnjaci za prijevoz tereta s vama dijele sažetak o današnjim brodovima.

Kratka povijest kontejnerskih brodova


Ako ste pročitali naš članak o vrstama i veličinama kontejnera, onda znate da je prvi kontejnerski brod zapravo bio izmijenjeni tanker (više u nastavku), Ideal X, koji je 26. travnja 1955. odradio svoju prvu plovidbu od grada Newark u New Jerseyju do Houstona u Teksasu. Nosio je nešto manje od 60 kontejnera – prikolica od 35 stopa sa skinutim podvozjem.

Današnji najveći kontejnerski brodovi mogu prevoziti više od 20.000 jedinica od 20 stopa (TEU). Kontejner od 20 stopa mjeri 1 TEU, kontejner od 40 stopa mjeri 2 TEU, što znači da veliki kontejnerski brodovi mogu prevesti tisuće kontejnera. Tehnički napredak i porast u kapacitetu kontejnerskih brodova uistinu je nevjerojatan.

Mogućnost ukrcaja više tereta na jedan brod povećava učinkovitost i time smanjuje emisije ugljika. Popularnost kontejnerskih brodova može se pripisati multimodalnoj kvaliteti standardnih ISO kontejnera koji se mogu utovariti na kamione, barže ili se prevesti željeznicom.

Teretni prostor (prostor u kojem se prevozi teret) modernih kontejnerskih brodova podijeljen je u odjeljke s ćelijskim vodilicama (nazivaju se i ćelijskim brodovima) u koje rukovatelji dizalice mogu smjestiti kontejnere od 20 i 40 stopa bez puno razmaka. To omogućuje učinkovit i brzi utovar. Skladišni prostor svakog dubokovodnog kontejnerskog broda prekriven je poklopcem grotla, koje brodu pruža bolju stabilnost i sigurnost.

Kontejnerski brodovi razlikuju se prema veličini i elementima dizajna kako bi se na njih mogla smjestiti posebna oprema i roba, primjerice rashladni kontejneri ili opasni teret, no valja napomenuti da neki mogu biti opremljeni dizalicama. Takvi se brodovi nazivaju opremljenima (za razliku od neopremljenih brodova na kojima nema dizalice) ili lift-on/lift-off brodovima (LoLo). Iako to znači da ovi brodovi mogu upotrebljavati luke koje nisu opremljene dizalicama, takve su luke sve rjeđe – pa su rjeđi i LoLo kontejnerski brodovi.

Način na koji se razvila današnja supra struktura luka omogućuje brzi i jednostavan utovar kontejnerskih brodova. Plima, dubina vode i veličina bazena luke, dostupnost& tegljača, veličina & doseg dizalica, dostupnost nosača kamiona ili slagačica, povezanost sa zaleđem (cestom, željeznicom & vodenim putovima), carinski objekti – svi oni imaju svoju ulogu u otpremi kontejnera.

Planiranje utovara kontejnera – igra Tetrisa u punoj veličini

Ispravni raspored kontejnera na brodu naziva se planom skladištenja. Kontejnerski brod obično tijekom svojeg putovanja posjeti nekoliko luka: svaki put kad se brod usidri u luci, određeni broj kontejnera s njega će se istovariti ili pak utovariti na njega. Ispravan raspored kontejnera od ključne je važnost za učinkovitost rukovanja u luci – zamislite da morate istovariti kontejner, a on se nalazi na dnu odjeljka broda, ispod mnogih drugih kontejnera.

Plan utovara dizajniraju brodski planeri prema rezervacijama i uputama za otpremu (uključujući provjerenu bruto masu) te u obzir uzimaju luke utovara i istovara, vrstu opreme, robu (npr. opasan materijal) i težinu. Prvi časnik nadzire postupak utovara i isotvara te, ako je potrebno, intervenira na palubi broda.

Učinkovit plan skladištenja doprinijet će sigurnosti tijekom plovidbe. Neuravnotežena raspodjela težine na brodu može imati ozbiljne posljedice jer se brod može savinuti. Ako se teži teret stavi na vrh složenih kontejnera, može doći do pada, što može ugroziti živote mornara.

Pogledajte naše resurse o provjerenoj bruto masi i sigurnosti plovidbe (SoLaS) te provjerite prevozi li se vaš teret na siguran način.

Svi kontejnerski brodovi obavezno su opremljeni Sustavo za automatsku identifikaciju (AIS). Taj uređaj dijeli GPS koordinate broda, čime se sprječavaju sudari brodova te se osigurava vidljivost u teškim vremenskim uvjetima. On omogućava i usluge praćenja kao što je myDHLi.

Praćenje pošiljki na portalu myDHLi 

Druge važne vrste teretnih brodova


Teretni brodovi klasificiraju se na temelju vrste tereta koji prevoze, pakiranju (ili nedostatka istog) ili načinu ukrcaja na brod.

Upoznajte se s opcijama DHL oceanskog prijevoza 

Veličine kontejnerskih brodova


Kontejnerski brodovi često se klasificiraju prema svojem TEU kapacitetu, od nekoliko stotina TEU za feeder plovila „Feeder i barže” do 18.000 TEU ili više za ultra velike kontejnerske brodove (UCLV) „Panamax i drugi tjesnaci”.

Veličina je bitna jer je mogućnost utovara više kontejnera na brod ključna za učinkovitost, ali to nije sve. Sposobnost rada u određenim lučkim terminalima ili mogućnost plovidbe kroz Panamski ili Sueski kanal jednako su ključni čimbenici za učinkovit pomorski prijevoz tereta.

Feeder plovila i barže

Feeder plovila imaju kapacitet od 300 do maksimalno 1.000 TEU. Mogu raditi u manjim lukama u koje veliki kontejnerski brodovi ne mogu pristati. Oni donose teret do velikih brodova – koji se nazivaju matična plovila – u dubokovodnim hubovima te prevoze teret od velikih brodova natrag do obale. Dobrom koordinacijom štedi se vrijeme te se većim plovilima omogućuje da pokrivaju manji broj luka. Feeder plovila mogu biti opremljena ili neopremljena.

Iako se ne ubrajaju u feeder plovila, barže koje nose kontejnere upotrebljavaju se za prijevoz tereta u kontejnerima kroz kopnene vode u koje veća plovila ne mogu ući. U ovom načinu intermodalnog prijevoza baržom se može prevesti do 300 TEU u Europi, dok se u Sjevernoj Americi njihov kapacitet kreće između 450 i 900 TEU.

Slično tome, brodovi koji plove u tjesnacu Saint Lawrence imaju ograničen kapacitet zbog ograničenja gaza, ali se ne ubrajaju u feeder plovila. Riječ je o specijaliziranim brodovima koji zahtijevaju „ledenu klasu”, što im omogućuje rad tijekom cijele godine – čak i ako postoji debeli sloj leda.

Panamax i drugi tjesnaci

Panamax i Neo-Panamax brodovi mogu proći kroz Panamski kanal u Srednjoj Americi jer širinom odgovaraju ustavama. Neo-Panamax brodovi su širi (do 49 metara), duži i dublji (dubina broda naziva se i gazom) od Panamax brodova jer odgovaraju novim dimenzijama kanala nakon konstrukcije većih ustava. To Neo-Panamax bodovima omogućuje da nose do 14.000 TEU, dok Panamax brodovi mogu nositi samo 5.000 TEU.

Neke prijevozne rute zaobilaze Panamski kanal čime su ograničenja projektiranja broda manja. Takvi veći brodovi nazivaju se Post-Panamax. Njihovi nasljednici su druge vrste vrlo velikih brodova i današnji ultra veliki kontejnerski brodovi (ULCV), koji mogu nositi 18.000 TEU i više. Suezmax brodovi mogu proći kroz Sueski kanal – ova veličina obično pokriva tankere. Njihova širina je do 50 metara, a mogu biti i širi ako imaju smanjeni gaz.

Čak i veći s još većim kapacitetom tereta (20.000 TEU i više), neki se brodovi nazivaju Post-Suezmax jer njihove dimenzije prekoračuju ono što tjesnac ili kanal može dopustiti.

Samo nekoliko luka diljem svijeta, primjerice Rotterdam ili Singapur, ima infrastrukturu za rukovanje ultra velikim kontejnerskim brodovima. Međutim, čak ni Panamax brod neće moći pristati u određenim lukama ako je potpuno natovaren. Luke u kojima mogu pristati vrlo veliki ili potpuno natovareni brodovi nazivaju se dubokovodne luke, a kao što je navedeno ranije, feeder plovilima se osigurava dobra povezanost između terminala.